DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA� TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 3423. kolovoza 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville

DVADESET I PRVA NEDJELJA KROZ GODINU

Odgovori mu Íimun Petar: «Gospodine, kome da idemo? Ti imaß rije√i Ωivota vje√noga!

I mi vjerujemo i znamo: ti si Svetac BoΩji.» (Iv 6, 68-69).

SVE˛ENI◊KA GODINA19. 06. 2009. - 11. 06. 2010.

ULAZNA PJESMA: Prigni uho svoje, Gospodine, iuslißi me, spasi slugu svoga koji se uzda u te! Smiluj mi se,Gospode, jer povazdan vapijem k tebi.

ZBORNA MOLITVA: BoΩe, ti ujedinjujeß srcavjernih da isto ho≈e i za istim teΩe. Daj narodu svome da ljubißto ti zapovijedaß i Ωeli ßto ti obe≈avaß te u nestalnostizemaljskog Ωivota onamo smjera naße srce gdje su praveradosti. Po Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE O JOZUI (Jß 24, 1-2a. 15-17.18b.): U one dane: Jozua sabra sva plemena Izraelova uSihem. I sazva starjeßine Izraelove, glavare, suce i upraviteljenjihove, i oni stadoße pred Bogom. Tada Jozua re√e svomunarodu: »Ako vam se ne≈e sluΩiti Gospodinu, izaberite danaskome ≈ete sluΩiti: moΩda bogovima kojima su sluΩili vaßi oci sonu stranu Rijeke, ili bogovima Amorejaca u √ijoj zemlji sadaprebivate! Ja i moj dom sluΩit ≈emo Gospodinu!«

Narod odgovori: »Daleko neka je od nas da ostavimoGospodina, a sluΩimo drugim bogovima. Gospodin, Bog naß,izveo je nas i naße oce iz Egipta, iz doma robovanja, i on jepred naßim o√ima u√inio ova velika √udesa i √uvao nas cijelimputem kojim smo ißli i me∂u svim narodima kroz koje smoprolazili. I mi ≈emo sluΩiti Gospodinu, jer on je Bog naß!«

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 34 (33). 2-3. 16-17. 18-19.20-21. 22-23

Kußajte i vidite kako je dobar Gospodin!....................................................................................................Blagoslivljat ≈u Gospodina u svako doba, njegova ≈e mi

hvala biti svagda na ustima! Nek se Gospodinom dußa moja hvali: nek √uju ponizni i nek se raduju!

...................................................................................................O√i Gospodnje gledaju pravedne, ußi mu slußaju vapaje

njihove. Lice se Gospodnje okre≈e protiv zlo√inaca da im spomen zatre na zemlji.

....................................................................................................Pravednici zazivaju, i Gospodin ih √uje, izbavlja ih iz svih

tjeskoba. Blizu je Gospodin onima koji su skrßena srca, a klonule duße spasava.

....................................................................................................Mnoge nevolje ima pravednik, ali ga Gospodin od svih

izbavlja. On √uva sve kosti njegove: ni jedna mu se ne≈e slomiti.

....................................................................................................Opakost bezboßca ubija, platit ≈e koji mrze pravednika.

Gospodin izbavlja duße slugu svojih, i ne≈e platiti tkogod se njemu utje√e.

....................................................................................................

◊ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLAAPOSTOLA EFE¸ANIMA (Ef 5, 21-32): Bra≈o! PodloΩnibudite jedni drugima u strahu Kristovu! ¸ene svojimmuΩevima kao Gospodinu! Jer, muΩ je glava Ωene kao i Kristglava Crkve - On, Spasitelj Tijela. Pa kao ßto je CrkvapodloΩna Kristu, tako i Ωene muΩevima u svemu! MuΩevi, lju-bite svoje Ωene kao ßto je Krist ljubio Crkvu te sebe predao zanju da je posveti o√istivßi je kupelji vode uz rije√ te sebipredvede Crkvu slavnu, bez ljage i nabora ili √ega takva, negoda bude sveta i bez mane. Tako treba da i muΩevi ljube svojeΩene kao svoja tijela. Tko ljubi svoju Ωenu, sebe ljubi. Ta nitkonikada ne mrzi svoga tijela, nego ga hrani i njeguje kao i KristCrkvu. Doista, mi smo udovi njegova Tijela! Stoga ≈e √ovjekostaviti oca i majku da prione uza svoju Ωenu; dvoje njih bit ≈ejedno tijelo. Otajstvo je to veliko! Ja smjeram na Krista i naCrkvu.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Aleluja! Rije√i tvojeGospodine, duh su i Ωivot; ti imaß rije√i Ωivota vje√noga!Aleluja!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO IVANU (Iv6, 60-69): U ono vrijeme: Mnogi od njegovih u√enika rekoße:»Tvrda je to besjeda! Tko je moΩe slußati?« A Isus, znaju≈isam od sebe da njegovi u√enici zbog toga mrmljaju, re√e im:»Zar vas to sablaΩnjava? A ßto ako vidite Sina ◊ovje√jegakako uzlazi onamo gdje je prije bio?« »Duh je onaj kojioΩivljuje: tijelo ne koristi nißta. Rije√i koje sam vam govorioduh su i Ωivot su.«

»A ipak, ima ih me∂u vama koji ne vjeruju.« Jer znaoje Isus od po√etka koji su oni ßto ne vjeruju i tko je onaj koji≈e ga izdati. I doda: »Zato sam vam i rekao da nitko ne moΩedo≈i k meni ako mu nije dano od Oca.«

Otada mnogi u√enici odstupiße, viße nisu ißli s njime.Re√e stoga Isus dvanaestorici: »Da moΩda i vi ne

kanite oti≈i?« Odgovori mu Íimun Petar: »Gospodine, komeda idemo? Ti imaß rije√i Ωivota vje√noga! I mi vjerujemo iznamo: ti si Svetac BoΩji.«

Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, jedinomΩrtvom svoga Sina stekao si novi narod. Molimo te, daruj svo-joj Crkvi jedinstvo i mir. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Zemlja se nasi≈uje plodomruku tvojih, Gospodine, da izvede kruh iz zemlje i vino ßtorazvedruje srce √ovje√je.

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, izlije√i naspotpuno svojim milosnim djelovanjem. Stvori nam novo srceda uvijek √inimo ßto je tebi milo. Po Kristu.

DVADESET I PRVA NEDJELJAKROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 34/2009, NEDJELJA 23. KOLOVOZASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 34/2009, NEDJELJA 23. KOLOVOZA STRANA 3

«Gospodine, kome da idemo? Ti imaß rije√i Ωivotavje√noga!» Ovim rije√ima apostol Petar javno je pred svimaispovjedio svoju vjeru u Isusa i da prihva≈a njegovu boΩanskurije√, kad im je obe≈ao svoje Tijelo za jelo i svoju Krv za pilo.Ova vjera u stvarnu prisutnost Isusovu u euharistiji temelj jena kojem krß≈anstvo stoji i pada. Sumnja u Isusovu prisutnostu Euharistiji proteΩe se od Isusovih vremena pa sve do danas.◊uli smo u danaßnjem evan∂elju kako su Isusa napustilimnogi u√enici jer nisu mogli prihvatiti da je Isus prisutan podprilikama kruha i vina. Mrmljaju≈i su govorili: «Tvrda je tobesjeda! Tko je moΩe slußati?» Isus je dobro znao da mnoginjegovi u√enici nemaju Ωivu vjeru i da su poßli za njim zbogvlastitih interesa i √im do∂u prve kußnje oni ≈e ga napustiti.Evo upravo se to dogodilo kad im je govorio o duhovnoj hranikoja ≈e im davati snagu da postignu vje√ni Ωivot. Previße subili okupirani zemaljskomhranom i uΩicima ovogasvijeta da bi mislili onekom drugom boljemΩivotu nego ovome nazemlji. Mnogi su poßli zanjim kad su vidjeli √udesakoja √ini da ≈e ih oslobod-iti od Rimljana iomogu≈iti bolji i sretnijiΩivot. Sva je prilika da niapostol Juda nije mnogovjerovao u pri√est. Vidimoiz toga ßto je dao prednostnovcu a i politi√ki je bioangaΩiran kao i joß nekiapostoli Ωele≈i da ih Isusoslobodi od okupatorskerimske vlasti. Zato se Isusobra≈a i apostolima i pitaih: «Da moΩda i vi ne kanite oti≈i?» Apostol Petar je u imesvih odgovorio: «Mi Tebi vjerujemo i znamo: ti si SvetacBoΩji.»

Tvrda je nekima i danas ta besjeda!Poslije Drugog Vatikanskog Koncila √uli su se glasovi na

ßtetu Isusove prisutnosti u Euharistiji. Papa se javio, upozoriosvijet i neke «prenapredne sve≈enike» da se nißta u toj stvarina Koncilu nije izmijenulo. ◊ulo se i ovo: Krist je prisutan uhostiji samo pod misom. A kad zavrßi misa, Krista tu vißenema. To su samo ulomci. ◊udnovato! MoΩda smjeraju naono √udo umnoΩenja kruha kad je Isus rekao: «Skupite pre-ostale ulomke!» A gdje su naßli potvrdu svoga mißljnja?◊ulo se i ovo: to je simbolika. Pri√eß≈uju≈i se, hranimo sevjerom u Krista. Ako je Krist mislio na simboliku, a ne napravo tijelo, zaßto nije zaustavio one u√enike koji su ga zbogdoslovnog shva≈anja napustili? Zaßto im nije rekao ovako:vratite se, pa nisam ja mislio doslovce, to je simboli√no! Nije

tako rekao: Ostao je pri svojoj izjavi, a njih je otpustio. Nerazlikuju se od otpadnika iz danaßnjeg Evan∂elja ni mnogidanaßnji krß≈ani koji se rijetko ili nikada ne pri√eß≈uju.Mnogima je to i danas «tvrda besjeda».

Mi vjerujemo Isusu!Ni apostol Petar nije znao na koji ≈e na√in Isus pretvoriti

kruh u svoje tijelo i vino u svoju krv ali je √vrsto vjerovao daje svemogu≈ jer je to potvrdio mnogim drugim √udesima. I naposljednjoj ve√eri su vidjeli na koji je na√in to obe≈anje Isusostvario. Uzeo je kruh i nad njim rekao: Ovo je tijelo moje. Inad kaleΩom vina je rekao: Ovo je krv moja. Onog √asa odkruha je postalo Isusovo tijelo a od vina Isusova krv. Ovo seveliko √udesno djelo doga∂a kod svake naße svete mise. Mivjerujemo Isusovoj rije√i. Kad ne bismo vjerovali da je on

ovdje me∂u nama, da senjemu u svetoj misi kla-njamo, da njega u svetojpri√esti primamo, kad tone bismo vjerovali, ondabi naß dolazak ovamo biobesmislen.

Pravnik dr KarloErnst Jarcke protestant izBe√a bio je nekoliko god-ina profesor na uni-verzitetu u Bonnu. Tamoje jednoga dana na ßetnjizapo√eo razgovor sobi√nim √ovjekom, kojije bio katolik. Rekao muje: «Kako vi katolicimoΩete vjerovati da jeIsus prisutan u malojHostiji? On mu je odgov-

orio: To je tako, ja to √vrsto vjerujem, jer je to Krist rekao.Ali promislite ipak da je neßto takvo potpuno nemogu≈e. To jeipak tako, gosp. profesore. Profesor je nastavio sa uvjerava-njem. Pa molim vas kolike se poteßko≈e podiΩu protiv toga?O, dragi Bog ne pozna nikakvih poteßko≈a. To je sigurnotako, gosp. profesore! Nißta me ne moΩe odvratiti od tevjere.»

Ova √vrsta vjera jednostavnog √ovjeka, u√inila je dubokiutisak na profesora i mnogo pridonijela, da je on sam kasnijestupio u Katoli√ku Crkvu i ostao vjeran sve do svoje smrti.

Dragi vjernici! Neka i naßa vjera u stvarnu prisutnostIsusovu u bijeloj Hostiji bude uvijek Ωiva i √vrsta. Nastojmoredovno dolaziti na svetu misu i hraniti se Isusovom Rije√ju iEuharistijskim kruhom. To je garancija sretnog vje√nog Ωivotana nebesima.

Don Iko

ISUS JE ZASLU¸IO DA MU VJERUJEMO

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 34/2009, NEDJELJA 23. KOLOVOZASTRANA 4

Castel Gandolfo, 16.08.2009.

Euharistija je sredstvo, oru∂e naße uzajamne preobrazbe, kojauvijek ima Boga kao cilj i kao glavnog tvorca: On je Glava ami udovi, On loza a mi trsovi.

Draga bra≈o i sestre!Ju√er smo slavili veliki blagdan Marije na nebo uznesene adanas √itamo u evan∂elju ove Isusove rije√i: "Ja sam kruh Ωivikoji je s neba sißao" (Iv 6,51).Ne moΩemo ne ostati pogo∂eni tom podudarnoß≈u vezanomuz simbol "neba": Marija je "uznesena" u mjesto s kojega jenjezin Sin bio "sißao". Naravno da taj jezik, koji je biblijski,izraΩava na slikovit na√in neßto ßto ne ulazi potpuno u svijetnaßih pojmova i naßih slika. Ipak, zadrΩimo se nakratko urazmißljanju! Isus se predstavlja kao "kruh Ωivi", to jest hranakoja u sebi sadrΩi sam BoΩji Ωivot i kadra je prenijeti gaonomu koji blaguje Njega, pravu hranu koja daje Ωivot, kojasiti √ovjekov duh.Isus kaΩe: "Tko bude jeo od ovoga kruha, Ωivjet ≈e uvijeke.Kruh koji ≈u ja dati tijelo je moje - za Ωivot svijeta" (Iv 6,51).Ali od koga je BoΩji Sin uzeo to svoje "tijelo", svoje konkret-no i zemaljsko √ovjeßtvo ako ne od Djevice Marije!? Bog jeod nje uzeo ljudsko tijelo kako bi ußao u naße smrtno stanje.Samo je pak Djevi√ino tijelo, na zavrßetku zemaljskog Ωivota,Bog uzeo u nebo i uveo u nebesko stanje. To je neka vrstarazmjene, u kojoj Bog uvijek ima punu inicijativu, ali, kao ßtosmo vidjeli u drugim prigodama, u odre∂enom smislu, trebaMariju, treba "da", taj pristanak stvorenja, njezino tijelo,njezin konkretni Ωivot, kako bi pripremio tvar svoje Ωrtve: tije-lo i krv, da ih prinese na kriΩu kao sredstvo vje√noga Ωivota i,u sakramentu Euharistije, kao duhovnu hranu i pi≈e.Draga bra≈o i sestre, ono ßto se dogodilo u Mariji, vrijedi, nadruge na√ine, ali stvarno, tako∂er za svakog mußkarca i Ωenu,jer od svakoga od nas Bog traΩi da ga prihvatimo, da mustavimo na raspolaganja svoje srce i svoje tijelo, sav naß Ωivot,naße tijelo – kaΩe Biblija – kako bi On mogao prebivati u svi-jetu.Poziva nas da se ujedinimo s Njim u sakramentu euharistije,Kruha razlomljena za Ωivot svijeta, kako bi zajedno oblikovaliCrkvu, Njegovo povijesno tijelo.Iako mi, poput Marije, dadnemo svoj pristanak, ßtoviße u

mjeri u kojoj to u√inimo, zbiva se i za nas i u nama tatajanstvena razmjena: bivamo uzneseni u boΩanstvo Onogakoji je preuzeo na sebe naße √ovjeßtvo.Euharistija je sredstvo, oru∂e naße uzajamne preobrazbe, kojauvijek ima Boga kao cilj i kao glavnog tvorca: On je Glava ami udovi, On loza a mi trsovi. Onaj tko jede taj Kruh i Ωivi uzajednißtvu s Isusom dopußtaju≈i da bude preobraΩen poNjemu i u Njemu, spaßen je od vje√ne smrti: umrijet ≈e, istina,poput svih, sudjeluju≈i u otajstvu Kristove smrti i kriΩa, alinije viße rob smrti te ≈e uskrsnuti u posljednji dan, kako biuΩivao vje√nu proslavu s Marijom i sa svim svecima.To otajstvo, ta proslava zapo√inje ovdje na zemlji: to je tajnavjere, nade i ljubavi, koja se slavi u Ωivotu i u liturgiji, osobitoeuharistijskoj, i izraΩava se u bratskom zajednißtvu i usluΩenju bliΩnjima. Molimo Svetu Djevicu da nam pomaΩetrajno se hraniti vjerom u Kruh vje√noga Ωivota kako bismove≈ ovdje na zemlji iskusili radost neba.

IKA/KNI

Meditacija

Uzdignuti pogledDr. Tomislav Ivan√i≈Bog je na nebesima, tako molimo i u "O√e naßu". Nebo jeprostor iznad materije. Ono je gore. Duh vlada materijom, onje iznad nje, superiorniji od nje. Materija je zato dolje, duh jegore. Bog je pak najduhovnije bi≈e, najsavrßenije bi≈e. Dakle,na ljestvici bi≈a on je na najvißem mjestu. Zato se obi√no moliuzdignute glave, pogleda prema gore. Gledaju≈i dolje, u pod,neßto nas obara, √ini slabima, malodußnima, usmjeruje naporaze i ograni√enost materijalnog svijeta. UzdiΩu≈i pogledgore osjetimo odmah optimizam, snagu, red, ljubav, mo≈ nadsvakom kußnjom. Dobro je gore. Zlo je dolje. Dobro je snaΩnije od zla. Zlo jeve≈ poraΩeno. Treba sklopiti savez s dobrim. Stav podignuteglave zato nas prije sabere, usredoto√i pozornost na dobrotu,pobjednu snagu pravde, na dobar ishod svakog pravednognapora. Isus je uvijek molio tako da je uzdigao pogled prema nebu.Zaßto? ... - U ovoj meditaciji nau√imo moliti kao Isus. Osjetit≈emo promjenu i snagu svoje molitve.

Tajanstvena razmjena izme∂u Boga i ljudi

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 34/2009 NEDJELJA 23. KOLOVOZA STRANA 5

jerna i iskrena √ovjeka.Nakon silaska Duha Svetoga nad apos-tole i Bartol se dao na misionarenje.Kasnije mu predaja pripisuje veomaduga misijska putovanja, √ak do Indije,ßto se ne moΩe sa sigurnoß≈u potvrditi.No iz predaje se dade izvesti prili√nosiguran zaklju√ak da je Bartol bio veomaaktivan i dinami√an apostol, ßto je lako irazumljivo. ProΩet snagom Duha odoz-gora, poßao je i on na navijeßtanjeRadosne vijesti, posvetivßi tome radusav svoj Ωivot, koji je napokon zape√atiomu√eni√kom smr≈u.Prema apokrifima Bartolomej jepropovijedao Evan∂elje najprije u Indiji,a onda u Armeniji, gdje je bio i mu√en ito na najokrutniji na√in. Ogulili su mukoΩu i onda mu odrubili glavu. To jestraßno mu√enißtvo ovjekovje√io u Sik-stinskoj kapeli Michelangelo prikazavßina svojoj veli√anstvenoj slici Posljednje-ga suda sv. Bartola kako oderan drΩisvoju koΩu u ruci. Na toj je koΩi umjet-nik na√inio svoj portret. Relikvije su sv.Bartola u VI. stolje≈u s Istoka prenesenena Zapad i to najprije na otok Lipari uTirenskome moru. Odatle su relikvijeprenesene u grad Benevent. No i tu nisutrajno ostale jer ih se g. 983. domogaocar Oton III. te ih dao prenijeti u Rim,gdje su poloΩene u crkvi Sv. Bartola naoto√i≈u usred rijeke Tibera. Na tom je

oto√i≈u ve≈ u pogansko rimsko doba bilo poznato svetißtepodignuto u √ast boga Eskulapa, koji se √astio kao boglije√nikâ i medicine. Zamijenilo ga je svetißte svetog Bartola.Krß≈anski su se vjernici utjecali u zagovor Bartolu u raznimbolestima, osobito kod gr√eva raznih vrsta, koΩnih i Ωiv√anihbolesti. Kao zaßtitnika zazivaju ga zanatlije, koji se baveizradom predmeta od koΩe, koΩari op≈enito, ali i seljaci tepastiri.

Preuzeto sa interneta

U listama svetih apostola spom-inje se i sv. Bartolomej. Spominje gaMatejevo, Markovo i Lukino evan∂elje teDjela apostolska. Njegovo se ime izvodiod "Bar Talmaj", a ßto zna√i Talmajevsin. Odatle njegovo latinizirano imeBartholomaeus, naßki Bartolomej ilipu√ki Bartol.

Sv. Ivan Evan∂elist, opisuju≈isvjedo√anstvo prvih u√enika, navodi izanimljiv susret najprije izme∂u Filipa iNatanaela, a zatim izme∂u Isusa iNatanaela. Evo toga susreta!"Filip susretne Natanaela i rekne mu:'Naßli smo onoga o kome je Mojsijepisao u Zakonu, i Proroci tako∂er! To jeIsus, sin Josipa iz Nazareta.'- 'Iz Nazareta moΩe li ßto dobro izi≈i?'re√e mu Natanael.- 'Do∂i i vidi!' odvrati mu Filip.Isus opazi Natanaela gdje mu sepribliΩava pa re√e za nj: 'Evo pravogIzraelca, bez lukavstva.'- 'Odakle me poznajeß?' upita gaNatanael.- 'Prije nego te Filip pozvao - odgovorimu Isus - vidio sam te pod smokvom.'- 'Rabbi - odvrati mu Natanael - ti si SinBoΩji! Ti si kralj Izraelov.'Isus mu uzvrati: 'Jer ti rekoh da sam tevidio pod smokvom, vjerujeß! Vidjet ≈eßjoß ve≈e od toga! Zaista, zaista, kaΩemvam - nadoda Isus - vidjet ≈ete otvorenonebo i an∂ele BoΩje gdje uzlaze i silaze nad Sinom◊ovje√jim'" (Iv 1,45-51). Tuma√i Svetog pisma nisu baß posve sigurni da li je tajNatanael istovjetan s Bartolomejom. Ve≈ina razloga govori uprilog istovjetnosti, tj. da je rije√ o jednom √ovjeku. Natanaelbi bilo vlastito ime apostolovo, a Bartolomej ono ßto bi odgo-varalo naßem prezimenu. Iako u starini, pogotovo Ωidovskoj,nije bilo prezimena u naßem smislu, √esto su ipak za jednuosobu postojala dva imena. Prema tome, Natanael i Bar-tolomej mogu biti dva imena za jednu te istu osobu.Bartolomej je bio rodom iz Kane Galilejske, gdje trajnuuspomenu na njega √uva ondje crkva posve≈ena njemu u √ast.Nakon prvotnog oklijevanja Natanael postaje Isusov u√enik iapostol. To nas oklijevanje ne smije odviße iznenaditi jer jetada bilo laΩnih proroka koji su obilazili Palestinom, upiraliprstom na sebe ili se gradili prete√ama Mesije, a bili obi√nißarlatani. Zato jedan ozbiljan i trijezan Izraelac nije mogaosamo tako olako priznati nekoga Mesijom. No kad se uvjerioda je Isus Mesija, on uz njega pristaje i za njim ide. Isus ga jeve≈ kod prvog susreta pohvalio kao "pravog Izraelca u kojemnema lukavstva", dakle, kao jednostavna, poßtena, dobronam-

SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU

Ned, 23 kolovoza 2009 – 21. NEDJELJA KROZ GODINUPon, 24. kolovoza 2009 – Bartol ap. Barißa, ZlataUto, 25. kolovoza 2009 – Sv. Marcela, Ljudevit, PatricijeSri, 26. kolovoza 2009 – Sv. Anselmo, Rufin, Aleksandar◊et, 27. kolovoza 2009 – Monika, Ruf, ◊aslavPet, 28. kolovoza 2009 – Augustin, Pelagije, ElmarSub, 29. kolovoza 2009 – Glavosjek Ivana Krstitelja

SVETI BARTOLOMEJ, apostol

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enici:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik Rev. MARJAN UKA - ¸upni vikar za Albance

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvu Marica LASLAVI˛ – na √ast Majke BoΩje . . . . . . . . . .$ 50.00BoΩica Christine SUSA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$ 100.00N.N. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$ 100.00Za svaki vaß dar od srca hvala!

ELEVATOR AND EXTENDED LOBBY

Poßtovani Ωupljani, kao ßto vam je ve≈ poznato, intenzivno seradi na projektu za izgradnju dizala koje ≈e omogu≈iti invalid-nim i starijim osobama lakßi pristup crkvi i dvorani (o √emu se

odavno govori). Uz to je povezano i zatvaranje otvorenog pros-tora sadaßnje terase ispred dvorane i pristupa uredu i crkvi, koje-ga su arhitekti nazvali „extended lobby“. Taj korisni projektdakako ne moΩemo napraviti bez vaße podrßke i pomo≈i. Stogase obra≈am svima vama kojima ve≈ sada treba dizalo, i onimakojima ≈e kasnije trebati (osim ako misle biti „forever young“!),da posebnim nov√anim prilozima pomognete tu akciju, kojapredstavlja zajedni√ko dobro, a sve javne zgrade po zakonu tre-baju imati pristup za invalidne osobe. Do mene su doßle infor-macije da neki govore da nam to ne treba (vjerojatno zato ßtotraΩim nov√ane priloge). Hvala unaprijed na vaßim dragovoljnimprilozima kojima potvr∂ujete osje≈aj pripadnosti ovoj zajednicikoju ne Ωelite samo koristiti nego i pomagati.

Josip, Ωupnik

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 34/2009, NEDJELJA 23. KOLOVOZASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju „Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

RASPORED PIKNIKA U PARKU „FATHER KAMBER“

23.08. – UPRAVITELJ PARKA06.09. – MALA GOSPA13.09. – SLAVONIJA

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 34/2009, NEDJELJA 23. KOLOVOZA STRANA 7

Nedjelja, 23. kolovoza u 9:30† Mile MESI˛† Magdalena ÍMINTI˛u 1:00 pm misa u Parku

Ponedjeljak, 24. kolovoza u 6:30p.m.†

Utorak, 25. kolovoza u 6:30 p.m.†

Srijeda, 26. kolovoza u 6:30 p.m.† Anka BOÍKOVI˛, god.† Tonka i Tomislav (god.) GOVI˛

◊etvrtak, 27. kolovoza u 6:30p.m.† Marija, god. i Ludvig DORFER

i Ljudmila BRANKOVI˛† Îuro VOJNI˛

RASPORED MISA

Petak, 28. kolovoza u 6:30p.m. † Frank TOMAS i † iz obitelji- na √ast Duhu Svetome za

zdravlje Lane.- misu na nakanu

Subota, 29. kolovoza u 6:00p.m.† Marija NOVA◊I˛, god.† Mijo, Ana i BlaΩ RAZUMI˛† Janja CUKINA† Mirko ABRAMOVI˛, god.† Dragica i Mato

ABRAMOVI˛† Slavka i Nikola RUKAVINA† Zdenko ZOVI˛, god. i Elvis

ZOVI˛ i † iz obitelji ZOVI˛i ÍUT

Nedjelja, 30. kolovoza 2009 - 9:30 a.m.† Mile MESI˛† iz obitelji GRUBEÍI˛ i

GRGURI˛- 11:00 am. – ¸upna

SLAVLJE VELIKE GOSPE

Na slavlje Ωupnog blagdana Velike Gospe u Parku „Fathr Kam-ber“ proßle nedjelje okupilo se nekoliko tisu≈a sudionika, odkojih je ve≈ina sudjelovala na misnom slavlju. Vrijeme je bilosun√ano i vrlo toplo. Na po√etku je Ωupnik pozdravio Ωupljane,vjernike iz drugih hrvatskih vjerni√kih zajednica, sve≈enike iposebne goste. Tradicionalna procesija na po√etku slavlja na√elu s kriΩem, zastavama i starom Ωupnom marijanskom zas-tavom koju su nosile djevojke u narodnim noßnjama, a u kojojsu sudjelovali gosti √asnici HV, polaznici te√aja engleskog jezi-ka u vojnoj bazi Borden kod Barrie-ja, gospo∂a konzulicaBranka PaΩin sa suprugom, sedmorica sve≈enika i sav vjerni√kinarod podsjetila nas je da smo na putu i da tim putem s nama idei naßa proslavljena Majka Marija prate≈i nas ve≈ stolje≈ima svo-jom podrßkom i zagovorom. Nakon procesije misu je predvodioKrunoslav Novak, sve≈enik VaraΩdinske biskupije, koji uRimu priprema doktorat iz javne komunikacije, a ovoga ljeta bioje u naßoj zajednici kao duhovni pomo≈nik. Predvoditelj jedobio komplimente na ra√un svojega zvonkoga glasa koji jeodjekivao Parkom i potaknuo vjernike da nasljeduju MarijuΩive≈i u ovom svijetu uz BoΩju i Marijinu podrßku vrednote kojenam je ona posvjedo√ila svojim zemaljskim Ωivotom i zavrijedi-la slavu prema kojoj i mi idemo. Misu je pjevanjem pratio naßΩupni mjeßoviti zbor uz sudjelovanje kantautora Luke. Nakonmise uslijedio je uobi√ajeni odmor i okrepa da bi se u 4 sataposlije podne opet okupili kod kapelice na koncert duhovnihpjesama koji je odrΩao naß stari znanac kantautor Luka Balvan.

Pedesetak ljudi okupilo se nakoncertu i zajedno spjeva√em pjevalo duhovne isvjetovne pjesme koje hranedußu i diraju u srce. Ovogodißnji Ωupni piknikpolu√io je i financijskiu√inak. Ukupni profit odpiknika iznosi $ 15,673.00.Ovim putem Ωelim zahvaliti√lanovima ¸upnog vije≈a idragovoljcima koji su seuklju√ili u pripremu i samoslavlje. Mnogi sudionici nas-tavili su druΩenje u Parku dokasnih ve√ernjih sati, a djecai neki odrasli potraΩili suosvjeΩenje u rijeci.

Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku,upißite ih najkasnije do srijede!

Ovakva slavlja pokazuju da nismo izgubili osje≈aj i potrebu zazajedni√ka okupljanja i da su takve zgode prilika da u trci zamaterijalnim dobrima ne zaboravimo potrebu ljudskog ivjerni√kog druΩenja.

Josip, Ωupnik

Kristovski odnosi u brakuVjernici su pozvani da budu „podloΩni jedni drugima ustrahu Kristovu“. ¸ene su pozvane da budu podloΩnemuΩevima „kao Gospodinu“. Time se uvodi analogijaizme∂u odnosa u braku i odnosa u Crkvi, „jer muΩ je glavaΩene kao i Krist Crkve – on Spasitelj Tijela“. Iza te slike stojitadaßnje shva≈anje bra√nih odnosa u kojem je Ωena bilabitno ovisna o muΩu. MuΩevi su pak pozvani ljubiti svojeΩene „kao ßto je Krist ljubio Crkvu te sebe predao za nju“. Krist„Spasitelj Tijela“, to jest Crkve, taj spasenjski √in ostvarujeposvetom u „kupelji vode uz rije√“. Rije√ je o krßtenju pokojem Crkva biva „sveta i bez mane“. Sveti pisac pou√avamuΩeve da se istom takvom ljubavlju odnose prema svo-jim Ωenama, da ih ljube „kao svoja tijela“ (Ef 5,28-29. 31)

Darko Tepert, ¸ivo Vrelo 8, str. 33

Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Milan Mrazovac, Dario Gabrovec i Antun Belanu 11:00 sati: Dragan Radi≈, Denis ¸mak i BoΩo ¸upan

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Josip Pava√i≈, Frank Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈u 11:00 sati: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈, Robert Badurina i Mario ˛osi≈

STRANA 28 ¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 34/2009, NEDJELJA 23. KOLOVOZA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,

svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Obiteljski Centar, Kaptol 10,PP 579, ZagrebT 3697 026 f 3697 145

Izjava za medije

Katoli√ka Crkva nije uHrvatskoj privilegirana

Zadnjih nekoliko dana dio drΩavnih duΩnosnikai medijskih djelatnika iznosi tvrdnje da je Kat.Crkva u Hrvatskoj privilegirana. To potkreplju-ju nov√anom potporom, koju drΩava pruΩa Kat.Crkvi i time ßto Hrvatska jedino s Kat. Crkvomima me∂unarodne ugovore.

Druge vjerske zajednice primaju ve≈u nov√anu potporu od drΩavenego ßto prima Katoli√ka Crkva

Prema javno dostupnim drΩavnim dokumentima i ugovorima Srpska Pravoslavna Crkva, Islamska zajednica,¸idovske vjerske zajednice, Evangeli√ka Crkva, Evan∂eoska Crkva, Adventisti√ka Crkva i druge vjerske zajed-nice u Hrvatskoj primaju proporcionalno ve≈u nov√anu potporu od drΩave nego Kat. Crkva.Te vjerske zajednice imaju tako∂er i ugovore o dußobriΩnißtvu u vojsci i policiji, vjeronauku u drΩavnim ßkolamai drugom.

Jedino Katoli√ka Crkva ima me∂unarodni status

Kat. Crkva je jedina vjerska zajednica √ije vodstvo – Sveta Stolica (ne drΩava Vatikan) ima me∂unarodni status,pa kao takva ima diplomatske odnose s drΩavama i drugo ßto ide uz takav status.Bila bi diskriminacija prema Kat. Crkvi kada drΩava nebi Katoli√koj Crkvi priznavala taj status i s njom sklopilame∂unarodne ugovore.

Kat. Crkvu podupire svaka pametna drΩavna vlast

U interesu svake pametne drΩavne vlasti jest da me∂u gra∂anima ima ßto je viße mogu≈e poßtenja, praved-nosti, konstruktivnosti, marljivosti, me∂usobnog poßtovanja, roditeljske i bra√ne ljubavi, i svake dobrote isuosje≈anja. Kat. Crkva uspjeßno afirmira, ßiri, navjeß≈uje, podupire i primjenjuje sve navedene vrline.Svaka nov√ana i druga pomo≈ Kat. Crkvi i papinim posjetima Hrvatskoj je najbolje uloΩen novac.

Page 1-5 & Aug. 23, 2009 6Page 1-5 & Aug. 23, 2009 1Page 1-5 & Aug. 23, 2009 2Page 1-5 & Aug. 23, 2009 3Page 1-5 & Aug. 23, 2009 4Toronto August 23, 2009 1Toronto August 23, 2009 2Page 1-5 & Aug. 23, 2009 5